Srbija ∇
Pravosuđe u Brčkom zatražilo otkazivanje tendera nabavke poklona
- 18. Maj 2022
- Javne nabavke
- Radio Slobodna Evropa
Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH podnijela je zahtjev za otkazivanje tendera nabavke roba-potrepština povodom odlaska na žalost u slučaju smrti za potrebe Pravosuđa Brčko distrikta BiH.
Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) 18.maja potvrdio Dejan Nišić, portparol Pravosudne Komisije.
Zahtjev je podnesen Odjeljenju za stručne i administrativne poslove za javne nabavke Vlade Brčko distrikta BiH.
Pravosudna komisija u ovom gradu provodila je javnu nabavku u kojoj su tražili ponude od firmi za poklone za potrebe "odlaska na žalost u slučaju smrti", o čemu je RSE pisao 17. maja.
U ponudi su tražili kafu, šećer, keks napolitanke, sokove od narandže i borovnice, banane, limun i ukrasne vrećice.
Pravosudna komisija je samostalno nezavisno tijelo. Pruža administrativnu i logističku podršku pravosudnim institucijama u Brčko Distriktu.
Tender je prošle sedmice raspisan za potrebe Pravosudne komisije, Osnovnog suda, Pravobranilaštva i Kancelarije za pravnu pomoć Brčko distrikta.
Zahtjev je potpisao predsjednik komisije Safet Pizović koji za RSE izjavio kako ne vidi u tome ništa sporno, te da "nije nešto oko čega treba praviti problem".
Poništavanje tendera je tražio i gradonačelnik Esed Kadrić koji je optužio pravosudne institucije u tom gradu za zloupotrebu ovlasti.
Brčko distrikt ima gradonačelnika, Vladu, Skupštinu, te pravosuđe u okviru kojeg djeluju Osnovni i Apelacioni sud, Tužilaštvo, Kancelariju za pravnu pomoć i Pravobranilaštvo.
Zakon o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini je usvojen 2004. godine, a deset godina kasnije donesen je novi zakon.
Njime je uređen sistem javnih nabavki i to na način da se definišu prava, dužnosti, odgovornosti i pravna zaštita učesnika u postupku javne nabavke. U okviru zakona su i nadležnosti Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine i Ureda za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine.
Prema ovom zakonu, postupak javne nabavke odnosi se na nabavku robe, usluga ili radova koje neka institucija nabavlja.
U slučaju da se dokaže zloupotreba tendera odgovornost prema ovom zakonskom rješenju ne snosi rukovodilac javne institucije, već institucija.
Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) 18.maja potvrdio Dejan Nišić, portparol Pravosudne Komisije.
Zahtjev je podnesen Odjeljenju za stručne i administrativne poslove za javne nabavke Vlade Brčko distrikta BiH.
Pravosudna komisija u ovom gradu provodila je javnu nabavku u kojoj su tražili ponude od firmi za poklone za potrebe "odlaska na žalost u slučaju smrti", o čemu je RSE pisao 17. maja.
U ponudi su tražili kafu, šećer, keks napolitanke, sokove od narandže i borovnice, banane, limun i ukrasne vrećice.
Pravosudna komisija je samostalno nezavisno tijelo. Pruža administrativnu i logističku podršku pravosudnim institucijama u Brčko Distriktu.
Tender je prošle sedmice raspisan za potrebe Pravosudne komisije, Osnovnog suda, Pravobranilaštva i Kancelarije za pravnu pomoć Brčko distrikta.
Zahtjev je potpisao predsjednik komisije Safet Pizović koji za RSE izjavio kako ne vidi u tome ništa sporno, te da "nije nešto oko čega treba praviti problem".
Poništavanje tendera je tražio i gradonačelnik Esed Kadrić koji je optužio pravosudne institucije u tom gradu za zloupotrebu ovlasti.
Brčko distrikt ima gradonačelnika, Vladu, Skupštinu, te pravosuđe u okviru kojeg djeluju Osnovni i Apelacioni sud, Tužilaštvo, Kancelariju za pravnu pomoć i Pravobranilaštvo.
Zakon o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini je usvojen 2004. godine, a deset godina kasnije donesen je novi zakon.
Njime je uređen sistem javnih nabavki i to na način da se definišu prava, dužnosti, odgovornosti i pravna zaštita učesnika u postupku javne nabavke. U okviru zakona su i nadležnosti Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine i Ureda za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine.
Prema ovom zakonu, postupak javne nabavke odnosi se na nabavku robe, usluga ili radova koje neka institucija nabavlja.
U slučaju da se dokaže zloupotreba tendera odgovornost prema ovom zakonskom rješenju ne snosi rukovodilac javne institucije, već institucija.